Vinarstvo
Vrlo važan korak u proizvodnji domaćeg vina je čepiranje boca i odležavanje (sazrijevanje napitka). Buket i okus vina ne ovise samo o provedenoj fermentaciji, nego uvelike i o kvaliteti čepova te načinu koji će se primijeniti za začepljivanje boca.
Razlikujemo dvije vrste čepova: prirodne (puni, aglomerirani, slojeviti) i sintetičke. Pojavljuju se u različitim oblicima (cilindrični, stožasti) i izvedbama (npr. čepovi tipa gljiva i ukrasni). Sintetični čepovi odmah su spremni za upotrebu, dok prirodne čepove prije početka začepljivanja boca treba odgovarajuće pripremiti.
Namijenjeni su za začepljivanje vina predviđenih za brzu potrošnju, a ne za dugotrajno odležavanje. Površina kontakta ove vrste čepova s grlima boca premala je da bi osigurala dugotrajnu zaštitu vina. Upotreba čepilice nije nužna – čep se utiskuje ručno.
U kućnim uvjetima takve čepove dovoljno je uroniti oko 5 min u vruću vodu ili ih, poklopljene, smjestiti iznad kipuće vode. Time će se sterilizirati i postati podatniji, što olakšava začepljivanje boca. Valja paziti da se čepovi ne namaču predugo, jer to može uzrokovati njihovo oštećenje.
Ne zahtijevaju posebnu pripremu; mogu se dezinficirati oparivanjem ili ispiranjem otopinom kalijeva metabisulfita. Prikladni su ponajprije za mlada vina. Preporučuje se zamjena ove vrste čepova svake dvije godine.
1. Priprema boca
Kako bi se izbjegle različite vrste kontaminacija, prije početka čepiranja boce treba temeljito oprati četkom za boce i deterdžentom za posuđe, a potom dobro isprati. Ako želimo biti u 100% sigurni u čistoću, može se provesti sterilizacija kuhanjem u vodi na temp. 80⁰C oko 10 min ili ispiranjem otopinom kalijeva metabisulfita.
2. Punjenje boca
Tijekom punjenja boca treba posebno paziti da se vino što manje prozrači. U tome pomažu crijevo za pretakanje vina i lijevak. Treba ostaviti oko 4-5 cm praznog prostora ispod ruba grla boce.
3. Začepljivanje
Stožaste čepove postavlja se na grlo boce, a zatim se utiskuju ručno ili uz pomoć čepilice (odabrane među dostupnim modelima).
Cilindrični čepovi – umeću se u boce nakon odgovarajuće pripreme; nužna je upotreba čepilice. Kada treba začepiti najviše 30 boca, dovoljna je najjednostavnija ručna čepilica u obliku tuljca. Za veće količine boca najkorisnije su čepilice s 2-3 poluge, koje zahtijevaju manje sile, a istodobno omogućuju brže čepiranje.
Nakon čepiranja boce bi trebale jedan dan ostati u uspravnom položaju. To će omogućiti da se čep prilagodi unutarnjoj stijenci grla boce. Zatim boce treba položiti vodoravno, što sprječava isušivanje čepa (vino „kvasi” čep) i osigurava pravilnu izmjenu plinova između unutrašnjosti boce i okoline. Nakon dva do tri dana provjerite propuštaju li čepovi. Ako se pojavi curenje, potrebno je čep zamijeniti novim.
Tablica odabira čepilice za čepove koji se koriste za tipične vinske boce ( * označava da je određena čepilica namijenjena navedenoj vrsti čepova):
4. Dekoriranje
Završni korak čepiranja boca je stavljanje termokurčljivih kapica. Postoji nekoliko načina skupljanja kapica na grlima boca. U tu svrhu može se primijeniti poseban uređaj (profesionalni uređaj za termičko skupljanje) ili se može iskoristiti neki od kućnih načina:
- uroniti grlo boce sa stavljenom kapicom u posudu s vrućom vodom (pozor – uporaba kipuće vode može oštetiti kapicu!);
- postaviti grlo boce sa stavljenom kapicom iznad mlaza pare koji izlazi npr. iz čajnika;
- stajaću bocu sa stavljenom kapicom grijati sušilom za kosu sa svih strana – dok se kapica ne prilagodi grlu boce.
Uporaba obojene kapice poboljšava izgled boce i štiti čep, zahvaljujući čemu vino može dulje odležavati. Vrijedi također upotrijebiti samoljepljive etikete za boce, koje omogućuju upisivanje vrste, godišta vina i drugih korisnih podataka.
SKLADIŠTENJE / ODLEŽAVANJE VINA
Boce s vinom, čvrsto začepljene i opremljene informativnom etiketom, treba čuvati u suhom prostoru s ograničenim pristupom svjetla i na temperaturi 10-15°C.
Najbolje je da boce odležavaju na za to predviđenim policama.
Svaka vrsta vina traži odgovarajuće uvjete. Crvena vina najbolje odležavaju na temperaturi 15-18°C, bijela – na 10-15°C, a ružičasta – na 9-10°C. Najnižu temperaturu zahtijevaju pjenušava vina: 6-9°C. U vinskom podrumu optimalna vlažnost zraka trebala bi iznositi 65-80%. Preniska vlažnost uzrokuje skupljanje čepova u bocama i ulazak zraka u njihovu unutrašnjost. To pak rezultira promjenom okusa vina, pa čak i njegovim kvarenjem. S druge strane, previsoka vlažnost pogoduje pojavi npr. plijesni.
Tijekom skladištenja odvijat će se daljnje promjene koje čine proces sazrijevanja vina.
