Savjeti i FAQ

Kategorije:

• ----- VINARSTVO / PIVARSTVO -----
• ----- TERMOMETAR / HIGROMETAR / METEOSTANICE -----
• ----- OSTALO -----
• ----- KUPOVNI PROCES -----

----- VINARSTVO / PIVARSTVO -----

1. Što je fermentacija mošta?

To je proces koji se odvija uz sudjelovanje kvasaca, a sastoji se u pretvaranju šećera u etilni alkohol i ugljični dioksid. Proces fermentacije odvija se u dvije faze – prva se naziva „burna“, a druga „stacionarna“.

2. Što je burna fermentacija?

To je prva faza fermentacije koja traje 2–4 dana. Zahtijeva dotok male količine kisika u mošt. Oksigenacija je nužna za pravilan razvoj kvasaca, stoga se u prvoj fazi demižon može zatvoriti vatom. Ova vrsta fermentacije obično je praćena intenzivnim oslobađanjem ugljičnog dioksida.

3. Što je stacionarna fermentacija?

To je druga faza fermentacije koja se odvija u anaerobnim uvjetima (demižon treba biti zatvoren čepom s vrenjačom). U ovoj fazi odvija se glavna sinteza alkohola.

4. Koja je temperatura najprikladnija tijekom fermentacije?

Temperatura mošta trebala bi biti u rasponu 20–25°C. U završnoj fazi fermentacije, kada se vino počinje bistriti, preporučuje se održavati temperaturu u rasponu 18–22°C.

5. Što su vinski kvasci?

To su kvasci koji pripadaju rodu Saccharomyces cerevisiae i Saccharomyces bayanus. Zbog svojih svojstava koriste se za provođenje fermentacije vina. Njihove karakteristične osobine uključuju prije svega sposobnost stvaranja visokog udjela alkohola u vinu, što jamči njegovu trajnost; sposobnost stvaranja bistrog vina i proizvodnje estera – tvari koje vinu daju buket tipičan za određenu vrstu kvasaca.

Fizički se vinski kvasci za kućnu upotrebu prodaju u obliku:

• sterilnog jabučnog osušenog materijala s „uspavanim“ kvascima;
• mutne tekućine sa suspendiranim mikroorganizmima;
• suhog praha – tzv. aktivni, liofilizirani kvasci.

6. Što su aktivni kvasci?

To su liofilizirane stanice kvasaca (suhi prah). Obično ih je dovoljno samo rehidrirati prema uputama na pakiranju. Najčešće se sastoje u tome da se kvasci uspu u mlaku vodu otprilike pola sata prije dodavanja u mošt.

7. Kvasci gornje fermentacije

To su sojevi kvasaca vrste Saccharomyces cerevisiae, korišteni u pivarstvu za kuhanje pšeničnih, engleskih, nekih belgijskih i drugih vrsta piva. Fermentiraju na višim temperaturama (15–25°C) i tijekom faze burne fermentacije skupljaju se na površini sladovine, a tek kasnije padaju na dno. Kvasci gornje fermentacije ne pojavljuju se kao pojedinačne stanice ili parovi, već stvaraju cijele skupine fermentirajućih stanica, što ih razlikuje od kvasaca donje fermentacije. Prevladava kod njih aerobni tip metabolizma. Zahvaljujući većoj sposobnosti stvaranja spora, stvaraju nakon fermentacije veću biomasu nego kvasci donje fermentacije. Kvasci gornje fermentacije proizvode pivo s visokim stupnjem prevrenja i manjom bistroćom u usporedbi s pivom proizvedenim pomoću kvasaca donje fermentacije. Imaju također intenzivniji miris i veći udio nusproizvoda fermentacije, posebno viših alkohola i estera.

8. Kvasci donje fermentacije

Sojevi pivarskih kvasaca koji pripadaju vrsti Saccharomyces cerevisiae, korišteni za provođenje donje fermentacije sladovine i proizvodnju piva tipa lager. Karakteristično obilježje ovih kvasaca je njihova sposobnost fermentiranja na temperaturi 5–10°C i taloženja na dnu fermentora na kraju procesa.

9. Koji su najbolji uvjeti za razvoj kvasaca u moštu?

Najbolji uvjeti nastaju kada koncentracija šećera ne prelazi 22⁰Blg. Neophodna je i prisutnost odgovarajuće količine mineralnih tvari koje sadrže dušik i fosfor, a koje se nalaze u tzv. hranama za kvasce. Važna je i kiselost mošta.

10. Što je voćni mošt?

Voćnim moštom nazivamo otopinu voćnog soka s komadićima voća, primjereno razrijeđenu i zaslađenu, obogaćenu hranama, koju je zatim moguće podvrgnuti etanolnoj fermentaciji.

11. Zašto biste trebali koristiti plemenite vinske kvasce?

Plemeniti vinski kvasci imaju neprocjenjive prednosti:

• visoku toleranciju na alkohol – približno 14–18 %;
• otpornost na visoke koncentracije šećera (med ili univerzalni šećer), ugljičnog dioksida, tanina;
• podnose veće koncentracije sumpora, primjerice nakon upotrebe kalijeva metabisulfita;
• fermentacijski proces kojim upravljaju je brži, što smanjuje vjerojatnost kontaminacije;
• gotovo vino je stabilno i dobro prevrelo;
• boja vina je postojana, a buket pravilno odabran.

Nedostaci vođenja fermentacije uz prisutnost divljih kvasaca:

• tolerancija na alkohol samo do cca 10 %;
• niska otpornost na kiseline, veće koncentracije šećera i veliku količinu tanina (npr. vino od aronije);
• fermentacija kojom oni upravljaju ne odvija se potpuno do kraja;
• gotovo vino je često nestabilno i lako podložno kontaminaciji;
• boja vina je često nestalna;
• okus i aroma gotovog vina u velikoj su mjeri rezultat slučajnosti.

12. Kako dodatno zabrtviti fermentacijsku posudu?

Fermentacijske posude moguće je dodatno zabrtviti premazivanjem njihovih rubova vazelinom ili jestivim uljem.

13. Gdje mogu pronaći recepte za domaća vina?

Recepte za domaća vina (kao i druge ukusne domaće napitke i poslastice) možete pronaći u našem Receptaru na web stranici, kao i u kvartalniku koji izdaje naša tvrtka.

14. Kod proizvodnje trojaka i dvojaka – dodaje li se cijeli volumen meda odmah na početku vrenja?

Kod proizvodnje medovine preporučujemo dodavati med postupno – primjerice u dvije ili tri doze, otprilike jednom tjedno. Tako se smanjuje rizik da se fermentacija zaustavi zbog prekomjernog zaslađivanja. Naravno, med dodajemo tek nakon njegovog razrjeđivanja u vodi. U slučaju da imamo „nesiguran“ med, primjerice kupljen u trgovini, preporučujemo ga prije upotrebe prokuhati i ukloniti nastale nečistoće (pjenu).

15. Može li se za proizvodnju vina koristiti mineralna voda?

Prema našem mišljenju u tom pogledu ne postoje veće bojazni. Možete koristiti nisko mineraliziranu vodu, jer neke mineralne vode mogu sadržavati veće količine minerala koje se kasnije mogu osjetiti. Preporučuje se koristiti „slavinsku“ vodu, ali prokuhanu.

16. Koje su razlike između kvasaca LS2 i Enovini?

• LS2 fermentira do 16 % alkohola – Enovini do 18 %;
• LS2 se preporučuje za sve tipove vina, uključujući grožđana i pjenušava vina – Enovini je namijenjen prvenstveno za voćna vina (bijela i crvena), osim grožđanih;
• LS2 je jedna vrsta kvasaca – Enovini je mješavina dviju vrsta kvasaca, što vinu daje jedinstveni buket;
• LS2 stvara manje taloga i vino se brzo bistri – Enovini se bistri sporije.

17. Mora li se burna fermentacija voditi u anaerobnim uvjetima uz upotrebu vrenjače, ili to nije nužno?

Upotreba vrenjače nije tijekom burne fermentacije nužna. U tom se razdoblju iz fermentirajuće sladovine oslobađa velika količina ugljičnog dioksida, koji je „težak“ plin i dovoljno izolira sladovinu od kisika i utjecaja drugih vanjskih čimbenika. Tijekom ove faze fermentacije može se koristiti primjerice smotani pamučni tampon, kako bi se spriječio ulazak nečistoća u posudu.

18. Po čemu se Klarowin razlikuje od želatine?

RAZLIKE:

KLAROWIN:

• pojavljuje se u obliku praha,
• veže u svojoj strukturi različite tipove tvari, posebno bjelančevine,
• koristi se prvenstveno za bijela i ružičasta vina,
• pakiranje od 10 g dovoljno je za bistrenje 10 litara tekućine.

ŽELATINA:

• pojavljuje se u obliku kristala,
• uklanja zamućenje uzrokovano prisutnošću boja i tanina,
• koristi se uglavnom kod crnih vina,
• pakiranje od 7 g dovoljno je za bistrenje 30–50 litara tekućine.

19. Kada se dodaju sredstva za bistrenje u vino?

Sredstva za bistrenje treba koristiti samo kada ste potpuno sigurni da je fermentacija završila. U suprotnom se može oslobađati ugljični dioksid, koji će spriječiti taloženje čestica vezanih sredstvom za bistrenje.

20. Čemu služi zakrivljena vrenjača na posudama?

Ova vrsta vrenjače montira se sa strane fermentacijske posude, što omogućuje njihovo slaganje (postavljanje jedne na drugu).

21. Ne mogu umetnuti valjkasti čep u bocu – što učiniti?

Valjkasti čepovi su nekoliko milimetara širi od standardnog promjera grla boce. To je namjerno, kako bi nakon zatvaranja dobro brtvili. Takav čep može se umetnuti u bocu samo pomoću zatvarača – dovoljan je ručni, tzv. „čekićni” (s vodilicom). Kod većeg broja boca preporučujemo korištenje trokrakog zatvarača. Prije upotrebe potrebno je čep pravilno pripremiti. U kućnim uvjetima dovoljno je čepove potopiti oko 5 minuta u vruću vodu ili ih držati nad parom ispod poklopca. Tako postaju elastičniji, što olakšava zatvaranje boca.

22. Je li bolja staklena ili plastična vrenjača?

Vrenjača napunjena vodom koristi se tijekom fermentacije za zaštitu sadržaja fermentacijskog roztvora od oksidacije, a istodobno omogućuje redovito otpuštanje ugljičnog dioksida nastalog tijekom procesa. Ovaj proces pravilno se odvija bez obzira na to koristimo li staklenu ili plastičnu vrenjaču. Plastična vrenjača, međutim, ima nekoliko praktičnih prednosti – primjerice: mjehurići u takvim vrenjačama su veći, što znači da se voda ne mora često dolijevati, a osim toga ne postoji rizik od slučajnog razbijanja vrenjače.

23. Je li bolje vino bistriti ili filtrirati?

Ako želimo sačuvati lijep buket vina, preporučujemo bistrenje odgovarajućim sredstvom prema vrsti vina. Ovaj proces zahtijeva vrijeme i strpljenje. Ako nam je važna brzina i vino ima vrlo intenzivan buket (vina s puno tanina), možemo ga filtrirati pomoću različitih vrsta strojeva i filtera. Vrlo dobre i trenutne rezultate daju tlačni filteri. Treba imati na umu da kod takvog filtriranja gubimo ne samo dio buketa, već i neke tanine. Nažalost, ponekad se bistrenje ne pokaže učinkovitim i tada ostaje samo filtracija. Takvo vino može se zatim koristiti za kupažiranje.

24. Kako i zašto koristiti bilje za aromatiziranje vina?

Bilje se koristi za dobivanje vina tipa vermut. Ponekad i tada kada nam konačni buket ne odgovara i želimo ga „prekriti“.

Aromatizirana vina mogu se pripremiti na sljedeće načine:

• dodanjem mješavine bilja izravno u fermentirajući kvas,
• dolijevanjem biljnih ekstrakata pripremljenih u 0,5–1 litri mladog vina prije zrenja,
• prethodnim prelijevanjem mješavine bilja vodom temperature 70°C i naknadnim dodavanjem alkohola tako da se postigne 40–50 % alkoholna otopina (pri ovom sadržaju alkohola najbolje se ekstrahiraju arome).

Biljna vina trebala bi nakon dodavanja esencije sazrijevati najmanje jedan mjesec. Na okus, aromu i stabilnost vina povoljno utječe višednevno do dvotjedno hlađenje vina na temperaturu 3–6°C.

25. Što su pivski kvasci?

Kvasci su fakultativno anaerobni organizmi. To znači da u prisutnosti kisika preferiraju učinkovitiji proces aerobnog disanja umjesto fermentacije. Svi pivski kvasci pripadaju vrsti Saccharomyces cerevisiae. Među pivarskim kvascima ipak razlikujemo dvije skupine: kvasce gornje i donje fermentacije, koji se razlikuju morfološki i fiziološki. Dodaju se u pivsku sladovinu radi izazivanja alkoholne fermentacije. Zahvaljujući enzimu zymasi, razgrađuju prisutne šećere (glukozu, fruktozu, saharozu i maltozu) na etilni alkohol i ugljični dioksid.

26. Što učiniti ako se nakon otvaranja gaziranog piva u nekoliko sekundi sav talog podigne, pomiješa s pivom i pivo „iscuri” iz boce u obliku pjene?

Ovo nije normalna situacija; pivo je vjerojatno prekarbonizirano, odnosno sadrži previše ugljičnog dioksida (CO2). Kako biste izbjegli prekarbonizaciju piva, prije pretakanja trebate provjeriti količinu preostalog šećera, primjerice pomoću šećeromjera – je li ga još uvijek previše. Ako je količina visoka, pivo bi trebalo ostaviti na daljnju fermentaciju ili smanjiti dozu šećera dodavanog za refermentaciju u bocama.

27. Koliko dugo traje kuhanje piva? Koliko treba čekati?

Vrijeme potrebno za pripremu piva – od miješanja sirovina do otvaranja boce – ovisi o vrsti piva koje kuhamo. Tamna, jaka piva zahtijevaju dulje vrijeme zrenja, i do 6 mjeseci, dok lagana svijetla piva mogu biti spremna za piće već nakon 5 tjedana. Treba ipak imati na umu da što dulje pivo sazrijeva i dobiva puniji buket, to je talog teži i ostaje na dnu boce, zahvaljujući čemu pivo ima bolji okus.

Primjerice, kuhanje Lager piva, Svijetlog ležaka (brew-kit) zahtijeva približno:

• glavna fermentacija: cca 7 dana;
• dozrijevanje u bocama: cca 14 dana;
• ležanje u bocama: 7–10 dana.

Ukupno: cca 5 tjedana.

28. Oslobađaju li se pri kuhanju Brew-kitova neugodni mirisi?

Pri kuhanju Brew-kitova ne pojavljuju se neugodni mirisi. Kod prelijevanja i miješanja sirovina u kuhinji širi se karakteristična sladna aroma, a tijekom prvih 3–4 dana fermentacije iz fermentora se oslobađa blaga, ugodna aroma fermentiranog piva.

29. Može li se bentonit koristiti za bistrenje piva?

Bentonit se u prošlosti koristio i još se povremeno koristi u pivarstvu. Njegov učinak sastoji se u adsorpciji bjelančevina, čime štiti pivo od tzv. hladnog zamućenja. Danas su ipak učinkovitiji silikageli i zolovi, stoga bentonit pri kućnom kuhanju piva ne preporučujemo.

30. Može li se za sterilizaciju boca koristiti mikrovalna pećnica?

Naravno, mikrovalovi se koriste za dezinfekciju / sterilizaciju različitih predmeta. Dezinficijens je zapravo temperatura nastala apsorpcijom mikrovalnog zračenja molekulama vode. Dvominutna izloženost čiste, vlažne boce u običnoj mikrovalnoj pećnici trebala bi biti dovoljna.

----- TERMOMETAR / HIGROMETAR / METEOSTANICE -----

1. Kako funkcionira bimetalni termometar?

Princip rada bimetalnih termometara temelji se na korištenju pojave različitog toplinskog širenja metala. Temperatura se mjeri pomoću bimetalnog senzora. Mjerni element (termočlanak) je posebna spirala sastavljena od dvije zalijepljene metalne trake: čelika i bakra – koji imaju različite koeficijente toplinskog širenja. Jedan kraj trake pričvršćen je za žicu čije okretanje izravno uzrokuje pomicanje kazaljke. Drugi kraj trake pričvršćen je na vijak na kraju kućišta, koji služi za poništavanje termometra i istodobno je toplinski vodljiv element. Pod utjecajem rastuće temperature traka se savija prema metalu s manjim širenjem, što uzrokuje pomicanje kazaljke.

2. Što je higrometar?

To je instrument čija je glavna funkcija mjerenje relativne vlažnosti zraka.

3. Što nazivamo relativnom vlažnošću?

Relativna vlažnost određuje omjer količine vodene pare sadržane u zraku prema maksimalnoj količini vodene pare pri potpunom zasićenju (100 % vlažnost) – pri istoj temperaturi i tlaku. Napomena: topliji zrak može zadržati više vodene pare nego hladniji zrak pri istom tlaku. Hlađenje stoga dovodi do zasićenja zraka vodenom parom i njezine kondenzacije – tj. pretvorbe u vodu (rosa, magla, oblak).

4. Kako funkcionira bimetalni higrometar?

Bimetalni higrometar ima u spiralu namotan bimetal, sastavljen od posebno odabranih materijala s visokom toplinskom stabilnošću. Princip njegova rada temelji se na promjeni duljine tih materijala pod utjecajem promjena vlažnosti. Ova pojava uzrokuje pomicanje kazaljke koja se okreće oko skale.

5. Što je atmosferski tlak?

To je tlak koji stvara atmosfera – tj. masa sloja zraka koja djeluje na jedinicu površine.

6. Što vrijedi znati o jedinici tlaka?

Atmosferski tlak se nekada mjerio u milimetrima živinog stupca (mm Hg). Sadašnja SI jedinica za atmosferski tlak je Pascal (Pa). Budući da bi vrijednosti izražene u Pascalima bile vrlo velike, atmosferski tlak se navodi u hektopascalima (1 hPa = 100 Pa). Odnos između starih i novih jedinica je sljedeći: 750 mm Hg = 1000 hPa.

7. Zašto su izblijedjeli prozorski termometri?

Ovaj je efekt isti kao kod plakata izloženih dugotrajnom sunčevom zračenju. Termometri imaju otisak tintom na kartonskoj podlozi, stoga ih je najbolje postaviti na mjesto koje nije izloženo izravnom sunčevom zračenju. Ova informacija nalazi se i u opisima naših proizvoda. Osim toga, izravna sunčeva svjetlost utječe na točnost mjerenja i iskrivljuje stvarnu temperaturu.

----- OSTALO -----

1. Što je sokovnik?

To je posuda koja se sastoji od tri dijela smještena jedan iznad drugoga:

• Donja posuda u koju se ulijeva voda za parenje voća;
• Srednja posuda u koju otječe sok iz voća oslobođen djelovanjem pare;
• Gornja posuda u koju se stavlja voće.

Sokovnik služi za dobivanje soka iz voća pomoću vruće pare, bez značajnog gubitka vitamina.

2. Koje su prednosti kalijeva nitrata (salitre)?

Kalijev nitrat (salitra) je – odmah nakon kuhinjske soli – najvažniji dodatak pri soljenju mesa. Osigurava očuvanje njegove ružičaste boje. U prvoj fazi soljenja nitrati iz kalijeva nitrata enzimima prisutnim u mesu reduciraju se u nitrite. U drugoj fazi ti ioni reagiraju s mioglobinom – bjelančevinom odgovornom za ružičasto (ali ne trajno) obojenje mesa. Rezultat te reakcije je nitrozomioglobin, koji ima trajno ružičasto obojenje čak i pri višim temperaturama. Korištenje kalijeva nitrata (koji sadrži samo nitrate) zdravije je i sigurnije od korištenja uobičajenih smjesa s nitritima, koje mogu biti štetne i u malim količinama.

3. Kopa li krtica i zimi?

Krtice kopaju i tijekom zime (naravno, manje intenzivno). Izreka da „kad krtica kopa, dolazi proljeće“ dakle nije istinita. Zimi se kreću u dubljim slojevima nezamrznute zemlje. Ako zima nije previše jaka, mogu stvarati i humke na površini, čime osiguravaju dotok kisika u hodnike, a ujedno mogu poslužiti kao pokazatelj vremena.

4. Što je titracija?

To je analitička tehnika za kvantitativno određivanje određene tvari (analita) otopljene u uzorku. Titracija koristi potpunu kemijsku reakciju između analizirane tvari i reagensa (titranta) dodavanog u poznatoj koncentraciji.

5. Što je saharoza?

To je obični stolni šećer dobiven iz šećerne trske ili šećerne repe. Empirijska formula saharoze: C₁₂H₂₂O₁₁. Saharoza se sastoji od dva jednostavna šećera – glukoze i fruktoze – i spada među disaharide.

6. Što je dekstroza?

To je najvažniji „jednostavni šećer“, uobičajeno poznat kao „grožđani šećer“, a u medicini kao „glukoza“. Dekstroza se prirodno nalazi primjerice u slatkom voću i medu. Dobiva se i iz škroba, primjerice kukuruznog.

7. Što je fruktoza?

To je voćni šećer – monosaharid koji se pojavljuje slobodno (u voću, medu i nektaru) i vezan (primjerice zajedno s glukozom u saharozi i inulinu).

8. Što je kvasni kvas?

U uobičajenom govoru kvas povezuje se s kućnom destilacijom. To je smjesa vode s dodanim šećerom ili voćnim pireom s visokim sadržajem šećera. Tipičan kvas za destilacijske svrhe priprema se od krumpira, žitarica ili voća. Proces razgradnje škroba može se izvesti pomoću enzimskih pripravaka mikrobnog podrijetla koji sadrže α-amilazu, amiloglukozidazu i pullulanazu. Nakon fermentacije nastali etanol se destilira.

9. Što je destilacija?

To je proces odvajanja tekuće višekomponentne smjese pomoću isparavanja i naknadne kondenzacije njezinih sastojaka. Koristi se za izolaciju ili pročišćavanje jedne ili više spojeva. Proces koristi različitu hlapljivost pojedinih sastojaka smjese. Glavni proizvod destilacije (tj. kondenzirana tekućina) je tzv. „destilat“.

10. Što je slaganje?

To je slaganje predmeta jedan na drugi. Ovaj se pojam često koristi u vezi s rasporedom fermentacijskih posuda u jedan vertikalni red.

11. Što je Fahrenheitov stupanj?

To je najstarija poznata temperaturna ljestvica, nazvana po svom tvorcu Danielu G. Fahrenheitu, danas korištena uglavnom u anglosaksonskim zemljama. Na Fahrenheitovoj ljestvici odgovaraju temperature osnovnih točaka na sljedeći način:

• • 32°F – točka topljenja leda (0°C)
• • 212°F – točka vrenja vode (100°C)

180°F odgovara 100°C, pa vrijedi: 1°C = 1,8°F

12. Što je tekućina za termometar?

To je smjesa koja sadrži toluen (koristi se kao otapalo), petrolej i prehrambenu boju. Ova smjesa ima nisku točku smrzavanja, visoku točku vrenja i veliku toplinsku ekspanziju.

----- PROCES KUPOVINE -----

1. Je li moguće otkazati već poslanu narudžbu?

Da, takva mogućnost postoji. Nakon što se narudžba pošalje u internetskoj trgovini, kupac prima e-mail s potvrdom primitka narudžbe. Ako kupac želi otkazati narudžbu, treba poslati e-mail s informacijom o otkazivanju ili nazvati telefonski broj naveden u e-mailu.

2. Plaćanje – kako mogu platiti svoju narudžbu?

Plaćanje se može izvršiti elektroničkim prijenosom na račun naveden na web stranici ili u potvrdnom e-mailu. Za naručenu robu moguće je platiti i pouzećem. Ako kupac preferira drugi oblik plaćanja, trebao bi kontaktirati trgovinu i dogovoriti detalje.

3. Koji su dostupni načini dostave?

Naručeni proizvod se – prema preferencijama kupca – šalje putem pošte ili kurirske službe.

4. Kako mogu dobiti račun s PDV-om za kupljene proizvode?

Prilikom slanja narudžbe potrebno je unijeti podatke potrebne za izdavanje računa i odabrati opciju „račun“ prije potvrde narudžbe.

5. Je li moguće provjeriti sadržaj paketa prije plaćanja kuriru?

Nažalost, to nije moguće, ali potrebno je provjeriti je li paket oštećen. Ako primijetite znakove neovlaštenog otvaranja, prijavite to kuriru. Nakon plaćanja paketa, otvorite ga pred kurirom i provjerite sadržaj. Ako otkrijete nedostatke ili oštećenja, možete zatražiti sastavljanje zapisnika.

6. Što učiniti ako nisam primio e-mail s potvrdom narudžbe?

Odmah nas kontaktirajte – može se dogoditi da transakcija nije ispravno provedena ili je greškom unesena pogrešna e-mail adresa. Nepostojanje potvrdnog e-maila također može značiti da narudžba još nije registrirana.

7. Što ako je pri narudžbi odabrana pogrešna opcija plaćanja?

Kontaktirajte nas e-mailom ili telefonom. Narudžbu koja je već poslana nije moguće otkazati, ali učinit ćemo sve da vam omogućimo praktičan način plaćanja za robu.